Šta je Cerebralna paraliza?

Cerebralna paraliza može se definisati kao grupa poremećaja pokreta i položaja uzrokovana oštećenjem nezrelog mozga. Pojam „cerebralna“ odnosi se na mozak, a „paraliza“ na poremećaj pokreta i položaja. Definicija i dijagnoza cerebralne paralize još su uvek predmet mnogih diskusija. Predlaže se i novi naziv za cerebralnu paralizu, „centralni motorni deficit“, verujući da je to razumljiviji termin.

Uzroci cerebralne paralize i činioci koji povećavaju verovatnoću da će dete imati cerebralnu paralizu dele se na:

1. prenatalne (od začeća do poroda),
2. perinatalne (kratko vreme iza poroda i jednu nedelju posle poroda),
3. postnatalne (posle prve nedelje iza poroda).

1. Prenatalni uzroci:
- familijarne forme cerebralne paralize,
- definisani prenatalni sindromi,
- hromosomske abnormalnosti,              
- dokazane kongenitalne infekcije (toksoplazmoza, rubeola, citomegalovirus, herpes),
- cerebralne anomalije (uključujući neodređenu primarnu mikrocefaliju i fetalni hidrocefalus),
- manjak kiseonika,
- alkohol ili lekovi upotrebljavani za vreme trudnoće.

2. Perinatalni uzroci:
- moždano krvarenje u unutrašnje prostore mozga i/ili u moždano tkivo,
- periventrikularna encefalomalacija - oštećenje moždanog tkiva lokaliziranog oko ventrikula (prostor s likvorskom tetečnošćuu) uzrokovana manjkom kiseonika ili problemima sa protokom krvi,
- potvrđeni edem mozga ili evidentnost neonatalnog šoka, npr. potreba za oživljavanjem,
- niski Apgar ili niski pH, mehanička ventilacija više od sedam dana ili komplikovana pneumotoraksom,
- neonatalni meningitis,
- neonatalne konvulzije,
- teška žutica, vrlo niski nivo glukoze ili drugi metabolički poremećaji.

3. Postnatalni uzroci:
- trauma mozga,
- infekcije,
- vaskularni problemi,
- neoplazme,
- manjak kiseonika.

Znakovi koji pobuđuju sumnju na cerebralnu paralizu

Kada dete ima oštećenje mozga, onda će različiti simptomi i znakovi voditi roditelje da posumnjaju da nešto nije i redu. Neki od tih simptoma i znakova su:
- slaba kontrola glave posle doba od tri meseca,
- prekomerna napetost ili mlohavost mišića,
- nesposobnost sedenja bez držanja od 8 meseca,
- upotreba samo jedne strane tela,
- poteškoće hranjenja,
- jaka iritabilnost,
- odsutnost osmeha.

Dijagnoza

Konačnu dijagnozu cerebralne paralize postavlja neuropedijatar i/ili fizijatar.

Tretman

Budući da nema dva ista deteta sa cerebralnom paralizom potreban je individualni program tretmana. Fizikalni terapeut, radni terapeut i govorni terapeut će nastojati da poboljšaju detetov posturalni tonus, pokrete i govor. Uticaj fizikalnog tretmana zavisi o težini oštećenja mozga i o postojanju drugih oštećenja, kao što su malformacije i oštećenje osećaja, epilepsija i drugo, te o samom tretmanu, tj. vreme kad je započet, koliko je ciljan i kakvim se intenzitetom sprovodi.

Druga stanja povezana s cerebralnom paralizom

Osim oštećenja pokreta i položaja, dete sa cerebralnom paralizom može imati i druga stanja koja ometaju rast i učenje. To su mentalna oštećenja, konvulzije, problemi vida, oštećenja sluha, govorni poremećaji, problemi učenja, poremećaj pažnje i hiperaktivnost.

Detetova okolina

Roditelji moraju prihvatiti svoje dete kao osobu kojoj se dogodilo da ima cerebralnu paralizu, a ne kao cerebralno paralizovano dete. Najvažniji terapeuti u tretmanu deteta su roditelji. S rastom deteta individualna terapija postaje nedovoljna. Dete je potrebno uključiti u vrtić, a kasnije u školu, a nastojati uključiti i u posao.

Cerebralna paraliza i težina pri rođenju

Kod beba koje su pri rođenju mnogo teže ili mnogo lakše od prosjeka opasnost da će patiti od cerebralne paralize znatno je veća nego kod ostalih beba zaključili su britanski znanstvenici.

U okviru istraživanja provedenog na Sveučilištu Liverpoola, u kojem su uspoređeni podaci o gotovo 4.500 djece koja pate od cerebralne paralize, otkriveno je da bebe koje su rođene s vrlo niskom težinom četiri do šest puta češće razvijaju cerebralnu paralizu, dok bebe koje su vrlo teške pate od ove bolesti tri puta češće od ostalih. Do sada se cerebralna paraliza pripisivala komplikacijama pri porodu, no sada znanstvenici vjeruju da se uzrok ove bolesti vjerojatno razvija još tijekom trudnoće.

Cerebralna paraliza narašireniji je uzrok fizičkog invaliditeta kod djece u razvijenim zemljama. Uzrokuju je nedovoljno razvijeni ili oštećeni centri za motoriku u mozgu, a očituje se u teškoćama u kretanju i održavanju ravnoteže, tikovima, i mogućoj mentalnoj retardaciji. Cerebralna paraliza ne može se izliječiti, no postoje lijekovi koji mogu ublažiti nekontrolirano grčenje mišića, a kirurški zahvati i terapija pomažu pri ublažavanju drugih fizičkih problema.