Skip to main content

Novosti iz medicine

Prevencija visura A (H1N1)

Stručnjaci ukazuju da je sezonski grip respiratorna zarazna bolest izazvana humanim virusom influence (A i B) i javlja se u epidemijama, a zaraznost je najveća odmah po nastanku simptoma i najčešće traje pet dana, kod dece do sedam dana. Simptomi sezonskog gripa su povišena temperatura - iznad 38 stepeni, bolovi u mišićima, kašalj, curenje nosa ili njegova zapušenost.

Simptomi gripa A (H1N1)

Institut za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“ objavio je spisak simptoma koji mogu ukazati na novi grip, pogoršanje i progresiju bolesti i mere prevencije. Progresija može biti veoma brza, zbog čega je neophodna pojačana medicinska pažnja obolelih osoba, al ii onih kod kojih postoji sumnja das u zaraženi virusom A (H1N1).

Mogućnosti primene zrelih matičnih ćelija

Primena sopstvenih zrelih matičnih ćelija je etički i pravno bez problema. Uzete matične ćelije se prema nemačkom pravu smatraju lekom. Pošto su one namenjene samo ličnoj upotrebi, one su individualni lek i prema Zakonu o lekovima za njih nije potrebna dozvola za primenu u terapeutske svrhe. Međutim, neovisno od toga, Klinika mora da dobije dozvolu za proizvodnju od nadležnih nadzornih organa.

Dijabetes - skoro milion ljudi obolelo

Dijabetes je bolest koja može da prouzrokuje oboljenje bubrega, slepilo i čak smrt. Medjutim, sada se pojavila nova hirurška procedura koja može da pomogne, kao i novi načini za tretiranje ili prevenciju bolesti. Milioni ljudi sa blago povišenim nivoom šećera u krvi mogu da dobiju dijabetes, a da toga nisu ni svesni. Karlos Verton nije shvatao da nešto nije u redu dok nije izgubio vid.

„Nije bilo upozoravajućih znakova, ako hoćete. To je bilo nešto što me je odjednom pogodilo,“ kaže on.

Alchajmer - nada u mikročip

Jedna od najvećih strepnji u porodicama koje imaju članove obolele od Alchajmerove bolesti, jeste da taj rodjak može da odluta i zaboravi kako da se vrati kući. Da li bi mikročip ugradjen pod kožu pacijenta sa Alchajmerom mogao da bude rešenje za njihovo pronalaženje? Ida Frenkel je jedna od miliona Amerikanaca koji su oboleli od Alchajmerove bolesti. Njen suprug Dejvid opisuje jedan od njenih simptoma.

„Bila je veoma zaboravna. Mogla je pola sata da ponavlja isto pitanje“, kaže Frenkel.

Turet sindrom

Turet sindrom je nasledni neurološki poremećaj koji se obično opisuje kao niz nesvesnih motoričkih i vokalnih tikova što znači iznenadni ili brzi pokreti i govor. Takvo stanje najčešće pogadja decu, ali u retkim slučajevima može da se produži i u odraslim godinama. Teško je proceniti koliko ljudi širom sveta ima Turetov sindrom.

DNK predviđa zdravstvene problem

Naučnicima je pre samo 50 godina trebalo mnogo vremena i truda da dešifruju genetski kod, za šta im je danas potrebno svega nekoliko sati. Novi pronalasci ne samo da pomažu lekarima da pronađu uzrok raznih oboljenja, već im omogućavaju da predvide kakvim je bolestima pacijent podložan. Ova metoda testiranja postaje sve popularnija u Velikoj Britaniji. Geni utiču na to da li smo visoki, niski, crnokosi ili crvenokosi. Oni su takoreći građevinski materijal od kojeg je sačinjeno naše telo, i pored toga što određuju naš fizički izgled, utiču i na naše zdravlje.

Jedu dok spavaju

Malo poznat poremećaj ishrane pogadja mali broj ljudi na primer, tri do 10 odsto američke populacije. Ali on može da upropasti živote onih koji ga imaju. Žena koju vidite ovde pati od malo poznatog medicinskog stanja, poremećaja ishrane u vezi sa snom. Ona jede dok spava. Ukoliko se to često ponavlja, osoba može da dobije višak kilograma i poveća rizik od razvoja dijabetesa.

„Sada imam visok krvni pritisak,“ kaže ona. Tokom godinu i po dana od kako je Ana Rajan počela da pati od poremećaja ishrane u vezi sa snom, dobila je 27 kilograma. Ujutro, Ana nije mogla da se seti svog noćnog obroka. Ona je dozvolila postavljanje kamera koje su snimale njeno kretanje noću. Kamere su snimile njeno ustajanje nekoliko puta tokom noći. I dok je izgledala potpuno svesna, ona je zapravo spavala.

Rak dojke

Rak dojkeKada je rano otkriven, pacijenti mogu da nastave sa produktivnim životom. Studija koju je sproveo državni univerzitet Ohaja pratila je pacijente sa leukemijom ili limfomom kako bi se ustanovilo koliko rano mogu da se vrate na posao posle hemoterapije. Prenosimo priču i o nekim preživelim pacijentima od raka dojke koji su se vratili na svoje rano mesto. Procenjeno je da žene koje su podvrgnute hirurškoj operaciji raka dojka u Sjedinjenim Državama odsustvuju sa posla oko 6 nedelja tokom tretmana. Ipak, Kara Stajn nastavila je da radi tokom 16 sedmica hemoterapije i pet sedmica radijacije. Ona kaže da su se njene kolege prilagodjavale kako se njen fizički izgled menjao.

Alchajmer i novi lek Dimebon

Jedan eksperimentalni lek izgleda da pomaže ljudima koji pate od gubitka pamćenja povezanog sa Alchajmerovom bolešću. Lek je nazvan Dimebon, a prvi testovi u Evropi i Rusiji pokazali su da on poboljšava pamćenje. U Sjedinjenim Državama je u toku testiranje ovog leka. Alchajmerova bolest je progresivan poremećaj koji postepeno dovodi do smanjenja pamćenja i sposobnosti govora i na kraju sposobnosti da brinete o samom sebi. Rizik od razvoja bolesti povećava se kako ljudi postaju stariji. U Viskonsinu, Fondacija Din je jedna od brojnih istraživačkih grupa koje rade sa pacijentima obolelim od Alchajmera kako bi ustanovile da li lek Dimebon ima dugotrajne efekte. Doktorka Lesli Tejlor predvodi studiju.

Syndicate content