Skip to main content

Multipla skleroza

MS - nova istraživanja

Elene Ravali je bila naizgled zdrava 37-ogodišnja žena kada je počela da doživljava čudne napade vrtoglavice, trnjenje, privremeni gubitak vida i iscrpljujući zamor. To su bili klasični znaci MS, neurološke bolesti koja može oslabiti organizam.

To se desilo 1995. kada je njen muž, Paolo Zamboni, profesor medicine na Univerzitetu u Ferari u Italiji, odlučio da pomogne. Odlučio je da reši misteriju MS bolesti koja pogadja ljude u mladosti ali čiji su uzroci nepoznati i za koju ima malo efikasnih tretmana.

Šta je multipla skleroza?

Multipla skleroza, ili MS, je oboljenje centralnog nervnog sistema, osnove mreže nerava koje prenose električne impulse kroz naše telo. Centralni nervni sistem se sastoji od mozga i kičmene moždine. Oba ova dela sadrže nervna vlakna koja prenose električne signale od mozga do ostalih delova tela. Oko nervnih vlakana nalazi se lanac masnog tkiva - mijelin koji pomaže u prenošenju ovih signala (nervnih impulsa).

Kod multiple skleroze dolazi do zapaljenja mijelinskog omotača i njegove postepene degradacije, ostavljajući tako fragmentirane ožiljke koji ometaju komunikaciju izmedju mozga i ostalih delova tela.

Pušenje i multipla skleroza

Mladi koji počnu pušiti prije 17. godine imaju veću vjerojatnost razvijanja multiple skeroze, navodi nova studija.

Istraživači su analizirali 87 pacijenata s multiplom sklerozom koji su bili među 30.000 ljudi koji su sudjelovali u nacionalnom zdravstvenom istraživanju u Americi.

Sudionici su bili podijeljeni u tri grupe: nepušači, pušači koji su počeli pušiti prije 17. godine i pušači koji su počeli pušiti nakon 17. godine.Ljudi koji su počeli pušiti prije 17. godine imali su 2,7 puta veću vjerojatnost razvijanja multiple skleroze od nepušača i pušača koji su počeli pušiti nakon 17. godine.

Lečenje multiple skleroze

MS kao kompleksno oboljenje zahteva isti takav pristup lečenju. Iako ne postoji lek za MS, mnogi lekovi i terapije se koriste za tretiranje različitih simptoma ove bolesti. Standarndna praksa je bila da se sačeka sa terapijom dok se ne pojavi akutno pogorsanje dva ili više puta. Medjutim, nedavne studije sugerisu da rana terapija kod MS može pomoći u tome da se smanje oštećenja nervnog sistema, a postoji i mogućnost da se uspori progresija bolesti.

Syndicate content